Transakcije su osnovna jedinica međuljudskih odnosa. Predstavljaju odnos ili psihološku razmjenu između dvije osobe. Sastoje se od dva elementa: transakcijskog poticaja i transakcijskog odgovora. Veći broj izmijenjenih transakcija čini komunikaciju, koja isto tako može biti i neverbalna.
Prema tome kako osoba odgovara na pitanje inicijatora transakcije razlikujemo tri osnovna tipa transakcije.
• Paralelne ili komplementarne transakcije
• Ukrštene ili nekomlementarne transakcije
• Skrivene ili ulteriorne transakcije
Paralelne ili komplementarne transakcije
U transakciji sudjeluju samo dva ego stanja, tema i zanimljivost nisu važni. Vektori podražaja i odgovora su paralelni na dijagramu i teoretski se može odvijati vječno. Odgovor primaoca poruke dolazi iz istog ego stanja kojem je poslan poticaj i usmjeren je onom ego stanju iz kojeg je došao poticaj.
Ukrštene ili nekomlementarne transakcije
To su one transakcije kojima su vektori poticaja i odgovora ukriženi, tj. one u kojima ne odgovara očekivano ego stanje. Kada se podražaj i odgovor križaju na transakcijskom dijagramu, komunikacija prestaje. Dobro ih je koristiti kada želimo nekoga ili nešto promijeniti- ukrstimo transakcije i tako motiviramo osobu da promjeni ego stanje, tj. način funkcioniranja i komunikacije.
One mogu biti jednostavne i složene. Jednostavne su one u kojima je poticaj odaslan iz jednog ego stanja u jedno ego stanje druge osobe, a ta osoba ne odgovara iz očekivanog ego stanja pa se poticaj i odgovor križaju.
Složene su one u kojima poticaj kreće iz jednog ego stanja, ali je odaslan u dva ego stanja druge osobe.
Skrivene ili ulteriorne transakcije
Ove transakcije prenose dvije poruke istovremeno, a osnovno obilježje im je skrivenost. Jedna poruka je otvorena i to je socijalna razina poruke, a druga je skrivena i to je psihološka razina. To je vrlo složena komunikacija, u koju su uključena bar tri, a često i četiri ego stanja. Za prepoznavanje ovakve vrste transakcija treba obratiti pozornost na ton glasa, geste, mimiku i držanje tijela (neverbalnu komunikaciju). Ishod ovakvih transakcija je određen psihološkom, a ne socijalnom razinom poruke i predstavlja osnovu za igre i manipulaciju.
Blokirajuće transakcije
Transakcije u kojima odgovor nije kongruentan s poticajem. Primjerice, poticaj je pitanje, a odgovor je odgovor na neko drugo pitanje.
Poticaj:
„Što radiš danas poslije posla?“
Odgovor:
„Jako sam umorna.“
